Temelji se na znanstvenim saznanjima da različiti senzorni podražaji koje dijete preferira i podražaji koje ne podnosi utječu na igru, rad, učenje i socijalne interakcije kao i na svakodnevne aktivnosti kao što su odijevanje i hranjenje.
Terapija senzorne integracije je neurofiziološka razvojna metoda koja se provodi s djecom koja imaju teškoće koje je potrebno ciljano poticati kroz interakcije djeteta i okoline što potiče nastanak adaptivnih reakcija potrebnih za razvoj mozga.
Najvažnija djetetova aktivnost je igra. Igra se u terapiji SI koristi kao medij za poticanje senzorne integracije. Dijete u igri koristi različite adaptivne reakcije koje ostvaruju senzornu integraciju. Kroz igru, dakle mijenjamo načine na koji mozak reagira na unose različitih podražaja. Pritom je važno pratiti interese djeteta i omogućiti mu samostalno odabiranje aktivnosti, ali potrebno je uvoditi i strukturirane aktivnosti kako bi se osiguralo napredovanje ka zadanom cilju.
Senzorni sustav nam omogućava pristup informacijama kroz koje učimo o svijetu oko nas. Mozak ima važnu ulogu u tom procesu jer mora dati smisao raznovrsnim senzornim informacijama iz tijela i okoline kako bi reagirao na događaje, planirao i organizirao različite podražaje. Ovaj se proces naziva "senzorna integracija".
Ne postoji standardni program terapije SI, no postoje smjernice za uređenje okoline i postupanje s djetetom pri ostvarivanju poticajne interakcije djeteta i okoline. Tretman se stoga individualno izrađuje za svako dijete i prati središnju ideju terapije: omogućiti upravljanje senzornim unosom tako da dijete spontano stvara adaptivne reakcije koje integriraju osjete (Ayers, 1979.).
Naš pristup je prilagođen svakom djetetu. U svrhu učinkovitije intervencije i boljeg razumijevanja djeteta od velike je važnosti uključivanje i obitelji. Svoja zapažanja važno je prenijeti i roditeljima tako da članovi obitelji uvide kako poteškoće, koje djetetu zadaje povezivanje osjetnog unosa i adaptivne reakcije, mogu utjecati na aktivnosti u svakodnevnom životu.
Program počinje temeljnom procjenom koja se zasniva na analizi osnovne snimke (baselineu), promatranjem djeteta u spontanoj igri, promatranjem procesa uz zahtjeve okoline, promatranjem djeteta u kooperativnoj igri/ odnosu s roditeljima, analizi upitnika za roditelje i razgovoru s njima.
Kako izgleda prvi susret?
Prvi susret traje 45 minuta, u tom se vremenu prati sposobnosti organizacije ponašanja djeteta, motorika, odnos prema prostoru, ljudima te senzorna obrada po područjima. U ovoj fazi saznajemo kako dijete registrira, modulira i obrađuje senzorne informacije iz okoline.
Kroz strukturirane situacije utvrđuje se defektološka procjena po područjima:
- motorički razvoj - gruba i fina motorika
- spoznajni razvoj
- socioemocionalni razvoj
- briga o sebi
- govor i komunikacija
Prostor u kojem se provodi terapija potpuno je prilagođen potrebama djece:
Opremljen je tako da potiče i senzorički izaziva dijete, vodeći računa o djeci kojima može biti i izvor frustracije i stresa zbog teškoća u obradi informacija.
Prostor u kojem se provode vježbe za poticanje senzorne integracije bogato je opremljen materijalima koji potiču sve djetetove potencijale.
Korištenjem posebnih materijala u terapijama kod djece se potiče rad vizualnog, taktilnog, auditivnog i olfaktornog kanala, propriocepcije i vestibularnog aparata.
Posebno kreiran Individualni program poticanja senzorne integracije (IPPSI) prati posebna područja i na njima temelji analizu.
Suradnja s roditeljima
Roditelji imaju važnu ulogu u provođenju programa, stoga je poželjno da roditelj sudjeluje u kreiranju i provedbi programa u sklopu tretmana s terapeutom ali i provedbu aktivnosti koje su napisane za rad kod kuće.
Trajanje i vrednovanje programa
Trajanje programa senzorne integracije individualno je za svako dijete i teško je procijeniti koliko će program točno trajati da bi se postigli zadani ciljevi.
Vrlo važna stavka u provedbi programa su evaluacije, odnosno reevaluacije. Ciljevi bi se planirali kao kratkoročni i dugoročni, posredni i neposredni, uz stalno nadopunjavanje.
